Zašto je zračna opskrba pomoći u Gazi toliko opasna?

Ujedinjeni narodi osudili su ovakve isporuke pomoći iz zraka, upozoravajući da postoji opasnost da bi one mogle ubiti izgladnjele Palestince kojima su namijenjene, prenosi Sky.

Philippe Lazzarini, glavni povjerenik UN-ove Agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), izjavio je da takvi potezi „neće preokrenuti sve dublju glad“ i da često čine više štete nego koristi.

„Skupi su, neučinkoviti i mogu čak ubiti izgladnjele civile“, napisao je na platformi X.

Što je zračna opskrba pomoći – i zašto je opasna?

Humanitarne agencije i međunarodni saveznici mogu isporučivati pomoć kopnom, morem ili zrakom.

Iako padobransko spuštanje paketa iz aviona može izgledati impresivno, zračni desanti su „prepuni problema“ i često se koriste samo kao „očajničko krajnje rješenje“, kaže dopisnica Sky Newsa iz Jordana, Sally Lockwood.

„Strane države znaju da je to duboko manjkav način isporuke pomoći“, dodaje. „Palestinski izvori govore da pomoć bačena na taj način ne dolazi do najranjivijih. To je pokušaj da se nešto dostavi nekolicini ljudi – očajničko rješenje. Gaza je sada upravo u toj fazi.“

Vojni analitičar Sean Bell objašnjava da je idealno isporučivati pomoć zrakom tako da avioni mogu sletjeti na pistu – no jedina pista u Rafahu zatvorena je 2021.

Alternativa je, upozorava Bell, „vrlo opasna“. „Avioni lete nisko i sporo iznad ratne zone, što je izuzetno rizično. Kad paketi padnu na tlo, postoji velika opasnost da udare ljude.“

Najvažnije je da zračni desanti mogu dostaviti tek djelić onoga što stiže kamionima.

„Avion može dostaviti samo količinu koja stane u jedan kamion. Gazi je dnevno potrebno 500 kamiona pomoći, pa je to tek 0,2 % potrebne količine“, dodaje Bell.

Također postoji rizik da paketi završe u krivim rukama i na crnom tržištu.

„Dio pomoći već su opljačkale bande i prodaje se na crno“, kaže Lockwood.

Zašto se zračna opskrba provodi sada?

Izrael je početkom ožujka prekinuo svu opskrbu Gaze, ponovno otvorivši neke centre pomoći u svibnju, ali uz ograničenja za koja je rekao da su namijenjena sprječavanju krađe od strane Hamasovih militanata.

Izraelske vlasti kontroliraju jedina tri granična prijelaza u Pojas Gaze: Kerem Shalom na jugu, Crossing 147 u središtu i Erez na sjeveru.

Od početka sukoba s Hamasom u listopadu 2023., humanitarne agencije i svjetski čelnici više su puta optuživali Izrael da ne dopušta dovoljan protok pomoći.

Lazzarini kaže da UN ima „ekvivalent od 6.000 kamiona“ pomoći u susjednim državama Jordanu i Egiptu „koji čekaju zeleno svjetlo za ulazak u Gazu“.

Izrael je tijekom vikenda proveo vlastite zračne desante i najavio „tjedno povećanje isporuke pomoći“, ali bez detalja.

U nedjelju je započeo s dnevnim desetosatnim pauzama u borbama u tri područja Gaze kako bi ublažio humanitarnu krizu.

Što se nalazi u paketima pomoći i tko ih isporučuje?

Paketi se uglavnom isporučuju vojnim avionima C-130. Jordan koristi deset aviona, a UAE osam.

Svaki može nositi osam paleta robe, ukupne mase oko osam tona, kaže Lockwood s piste zrakoplovne baze kralja Abdullaha II. u Jordanu.

U paketima nema medicinskih potrepština – nalaze se samo suha hrana, riža, brašno i dječja formula.

Britanski premijer Sir Keir Starmer rekao je da će Ujedinjeno Kraljevstvo pomoći u zračnim desantima, ali britanski avioni zasad nisu viđeni u Jordanu.

Tijekom posjeta Škotskoj, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Amerika „spremna pomoći“ te da će uspostaviti „centre za hranu... u suradnji s nekim vrlo dobrim ljudima“ i osigurati dodatna sredstva.

„Bit ćemo još više uključeni“, rekao je. „Proveli smo neke zračne misije prije, neki desanti, ljudi su trčali po pomoć. I premijer će nam pomoći.“

Prošle godine RAF je dostavio 110 tona pomoći u 10 zračnih misija kao dio međunarodne koalicije predvođene Jordanom, ali zasad nije jasno koliku će podršku pružiti ovaj put.